O opštini

 

Gradska opština Čukarica, kao deo Grada Beograda, jedna je od 17 beogradskih opština. Spada u centralne gradske opštine i graniči se sa opštinama: Novi Beograd, Savski venac, Rakovica, Voždovac, Barajevo, Obrenovac i Surčin. Po najnovijim podacima, Čukarica ima oko 195.000 stanovnika.

Prostire se na 15.650 hektara ukupne površine, od čega je nešto više od trećine, 5.560 hektara, njen gradski deo. Čine je katastarske opštine: Čukarica, Veliki Makiš, Velika Moštanica, Železnik, Ostružnica, Rušanj, Sremčica i Umka.

GO Čukarica ima 11 mesnih zajednica, od kojih je 6 na gradskom području. Obuhvata sledeće gradska naselja: Banovo brdo, Čukarička padina, Golf, Filmski grad, Košutnjak, Sunčana padina, Julino brdo, Cerak, Cerak-Vinogradi, Bele vode, Makiš, Žarkovo i Železnik. Vangradska naselja u sastavu Čukarice su: Velika Moštanica, Ostružnica, Rušanj, Sremčica, Umka, Pećani i Rucka.

Čukarica je dobila ime po drumskoj mehani Stojka Čukara iz 1850. koja se nalazila u blizini ušća Topčiderske reke u Savu. A Banovo brdo je dobilo naziv po književniku Matiji Banu koji je 1861. podigao letnjikovac na padinama Košutnjaka.

Banovo brdoOpština Čukarica prostire se jugozapadno od starog beogradskog jezgra. Na oko 3,5 km uzvodno od ušća Save u Dunav, graniči se sa opštinama Savski venac i Novi Beograd. Najpre između Ade Ciganlije i Ade Međice, pa sredinom Save, ide njena rečna granica. 3,5 km jugozapadno od Umke napušta Savu i, lomeći se od jugoistoka ka istoku, izbija na Ibarsku magistralu u predelu Lipovičke šume, zahvatajući atare Umke, Velike Moštanice, Sremčice, Ostružnice, Rušnja, Železnika i Žarkova. Na ovom delu, Čukarica se dodiruje sa opštinama Surčin, Obrenovac i Barajevo. Obilazeći područje Rušnja, opštinska granica vraća se na Ibarsku magistralu i njenom sredinom stiže do saobraćajnice koja razdvaja naselja Cerak i Vidikovac. Ide zatim sredinom ulice Kneza Višeslava, spušta se niz Košutnjak kraj Pionirskog grada (koji pripada Opštini Rakovica), pa ide trasom železničke pruge do njenog prelaska preko Topčiderske reke u Topčiderku, dalje sredinom ove reke do njenog ušća u Savu.

Čukarica se nalazi na magistralnim pravcima od Beograda prema zapadu i jugozapadu Srbije: Savskoj magistrali (M19) i Ibarskoj magistrali (M22). Deo obilaznice oko Beograda, kao veza između evropskih puteva E70 i E75, prolazi preko teritorije Čukarice. Železničku tradiciju Čukarice danas nastavlja ranžirna stanica u Železniku - jedno od uporišta novog Beogradskog železničkog čvora.

Industrijska i preduzetnička tradicija Čukarice nastavljena je i u novim vremenima: "Lola korporacija" u Železniku, FMP, Fabrika kartona "Umka", "Bora Kečić", "Brodotehnika", "Stankom korporacija"...

Obradive poljoprivredne površine imaju oko 8.800 hektara, pretežno su oranice, dok su na oko 460 hektara voćnjaci. Na području Čukarice su glavni proizvodni pogoni za snabdevanje Beograda vodom, Ada Ciganlija i Makiš.

Deo Narodne banke Srbije poznat kao "Kovnica", to jest Zavod za izradu novčanica i kovanog novca, smešten je između Košutnjaka i Topčiderske reke. Republički hidrometeorološki zavod, kao i Republički zavod za sport, nalaze se na Košutnjaku.Cerak

Deca Čukarice danas imaju 17 predškolskih ustanova i 18 osnovnih škola, tri škole sa specijalnom namenom, muzičku školu, te tri srednje škole i dve visoke škole.

Na obroncima Košutnjaka, nalaze se Šumarski fakultet i Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, a u blizini su i Filmski grad i studiji Radio-televizije Srbije.

Glavni nosilac kulturno-obrazovnih aktivnosti je Kulturni centar "Čukarica", uz "Galeriju '73". Sa Čukarice svoje programe emituju Radio-televizija "Stankom", Radio S i Radio Top FM.

O zdravlju građana Čukarice brine Dom zdravlja "Dr Simo Milošević", sa zdravstvenim stanicama i ambulantama u svim većim naseljima, školama, preduzećima.

Najznačajniji pravoslavni hram je Crkva Sv. Đorđa na Banovom brdu, a ostale pravoslavne crkve su u skoro svim čukaričkim naseljima. Na Banovom brdu su i katolički samostan i crkva Svetog Ćirila i Metodija.

Među kulturno-istorijskim spomenicima izdvajaju se Spomenik srpskim ratnicima poginulim u odbrani Beograda 1915. i spomenici na Topčiderskom groblju.Park-šuma i gradsko izletište Košutnjak je i mesto gde se nalazi Sportsko-rekreativni centar "Košutnjak". Ada Ciganlija i Savsko jezero su najveći beogradski sportski, rekreacioni i zabavni centar. U podnožju Košutnjaka je i Beogradski hipodrom, na Carevoj ćupriji otvoren neposredno pred početak Prvog svetskog rata. Na obodu grada je izletište i lovište Lipovačka šuma i Rakina bara, jedino prirodno jezero na teritoriji Beograda. Sportski klubovi u najvišim rangovima takmičenja su FK "Čukarički Stankom" i KK "FMP".